Kenan SATIR
897
photos
675
on Google Maps
views
Mechanical Engineer PLC & Scada Programmer Integrator & Solution Provider From Istanbul/Türkiye

Kenan SATIR's conversations

Teşekkürler Ahmet bey, bizden de size selam olsun. Sevgiyle kalın!

YSL for this gorgeous house; well done!

Best wishes, Reiner

TAJNA KUBUSA

Svaki prolaznik će već izdaleka zapaziti zanimljiv detalj putujući iz Gospića u Karlobag. Na Starim vratima (Oštarijskim vratima) 928 metara nad morem nalazi se čudan spomenik kojeg znaju pod imenom Kubus ili Ura. To je kocka od kamena s prilaznim stepenicama na vrhu Velebita. Malotko će znati više pojedinosti o samom zdanju. Većinom služi turistima za fotodokumentiranje svojeg bivstvovanja na vrhu s čudnom kockom. Samo zdanje se rijetko spominje iako zaslužuje više pažnje od mnogih građevina.

Arhitekt ovog zdanja je Josip Kajetan Knežić rođen u Petrinji 17. 02 1786. godine gdje je i završio osnovnu školu. Više školovanje nastavio je u Beču gdje su ga zatekli Napoleonski ratovi i povukli u bitke sve do Poljske. Već godine 1805. postao je poručnik, a 1809, bataljonski pobočnik te ubrzo i kapetan u vojnim operacijama u Poljskoj. Odlično je govorio njemački, talijanski i francuski. Knežić je služio sve do sloma Napoleona god. 1814, kada je povratkom tzv. ilirskih provincija Austriji kao kapetan ponovno uzet u slunjsku graničarsku regimentu br. 4, te od cara Franje I. pohvaljen za odlično vršenje svoje dužnosti. Odličan poznavalac na području matematike, geometrije i građevinarstva Knežić je godine 1815. na traženje tadašnjeg upravitelja Dalmacije podmaršala baruna Franje Tomašića, kao vojni inženjer premješten Zemaljskom građevinskom ravnateljstvu za Dalmaciju u Zadru gdje je dodijeljen ravnatelju inženjeru Hatzingeru. Tu je uredio regulaciju Krke i Čikole. Zatim ga je zaokupila cestogradnja. Projektirao je izgradio ceste od Zadra do Gospića,a zatim od Karlovca do Senja. Stare postojeće ceste Karolinska (1750-1754) i Terezijanska (1782-1786) bile su prestrme i nepovoljno položene, pa je Karlobagu trebalo dati novi cestovni spoj sa zaleđem. Obilazak terena i prethodne studije započeo je Knežić god. 1841. zajedno s natporučnikom ličke regimente Simeonom Kekićem (1807-1863), svojim učenikom i kasnijim nasljednikom na gradnji ove tzv. KARLOBAŠKE CESTE. Dionicu ceste od Gospića do Baških Oštarija u duljini od 20 km gradio je Kekić pod Knežićevom upravom 1844-1846, a dionicu od Baških Oštarija do Karlobaga u duljini od 21 km izveo je Kekić sam od 1846-1851 majstorskom vještinom. Godine 1845. rekonstruirao je Knežić stari vodovod grada Senja kao i Zettelovu česmu na tadašnjoj Cilnici, a istovremeno radio na pregradnji senjske luke i pristaništa, zbog pojačanog trgovačkog prometa, koji je novom cestom počeo sve više pritjecati u Senj. Josip Kajetan Knežić je umro u Senju 15. rujna 1848. …………………………………………….

Sam Kubus je kocka kako mu i ime kaže. Stranice su okrenute prema stranama svijeta (računajući sjeverni magnetni pol u to vrijeme, zato stepenice na satelitskim snimcima ne stoje točno na liniji sjever jug) a prilazi mu se sa sjeverne strane stepenicama. Na vrhu stepenica je okrugli tron s malo odignutim četverokutom na kojem su četiri kugle koje nose kocku. Dimenzije su : stranica kocke dužine 126 cm kvadratno postolje 204 cm od ruba kvadrata do oboda nosećeg kruga 114 cm širina stepenice je 134 cm Tada su se koristile druge mjerne jedinice u Austriji (Germanska milja 7586 metara koja je bila podijeljena na 24,000 Germanskih stopa što odgovara duljini od 31,608 centimetara)

natpis na sjevernoj plohi Kubusa

FERDINANDUS I AUSTRIAE IMPER MDCCCXLVI Druga strana : „Der kulmina- tions punchtdes neuen Carlobagenen Strassen zuges an der Sudlichen Grenzedes Velebit Ge- birges bei Stara vrata ist uber der Adriatischen Meeres flasche Wiener fur erhaben“.CCXLVI. Druga strana : „Der kulminations punchtdes neuen Carlobagenen Strassen zuges an der Sudlichen Grenzedes Ve- lebit Gebirges bei Stara vrata ist uber der Adria- tischen Meeres flasche Wiener fur erhaben“. (1846)


Što Kubus znači ?

David, otac Solomonov, uspostavio je Jeruzalem donošenjem zavjetnog kovčega na vrh brda Morija.

Prvo što otkriva simboliku cijelog zdanja su stepenice. Ima ih tridesettri. Simbolički broj Isusovih godina od rođenja do uskrsnuća. Put do nebeskog kruga. Krug je Bog, a središte stvaranje. Kocka je odvojena od postolja četirima kuglama koje simboliziraju savršenstvo univerzuma u četiri tvorbena elementa: vatri vodi, zraku, zemlji. Kocka je simbol mudrosti, istine i moralnog savršenstva. Ona je slika vječnosti, po čvrstoći i slika budućeg Nebeskog grada. Kocka je i Svevideće. Kocka postaje križ kad joj se razmota plašt. Ponavljam plašt kocke je križ.

Zašto je Kubus baš tu?

U antičko doba, ovaj je prostor obilježen jednom od najznačajnijih prometnih komunikacija što je iz unutrašnjosti (Siscia), kontinentalnim pravcem vodila prema jugu i morskoj obali (Salona). Mora se uzeti u obzir i drugačije klimatsko podneblje u to doba. Vjerojatno je rijeka Lika bila puno duža i veća. Tvorila je veliko jezero koje se preljevalo preko Tulovih greda u Jadran čije su obale u to doba bile znatno pomaknute prema unutrašnjosti zbog višljeg nivoa mora. Među ranim posjetiocima Like su bili i Argonauti. Tražeći Zlatno runo a ploveći po zadanoj ruti ušli su u Crno more dalje Dunavom u Savu koja je bila povezana s velikim jezerom koje je ispunjavalo ličku dolinu od Gračaca do Otočca. Tu su susreli sva ona čudesa koja se spominju u mitu te su zalutali u Velebitu kojeg su tada nastanjivali Morloci, Titani i Kiklopi. "Dok u knjizi “Iliri” od Aleksandra Stipčevića (Školska knjiga, Zagreb) stoji: “…pokazuje poznati mit o Argonautima, prema kojem su Jazon i njegovi drugovi, nakon što su se u Kalkidi domogli zlatnog runa, svojim brodom Argom plovili niz Dunav, da bi njime izbili na sjever Jadranskog mora.”Apolonije sa Rodosa, koji je to putovanje Argonauta opisao, u III–em st. prije nove ere, vjerovao je kako je takvo putovanje brodom od Dunava do Jadrana moguće. U putopisu / Periplus /, koji je nastao sredinom IV–og st. prije nove ere i koji se pripisuje anonimnom autoru zvanom Pseudo – Skilaks, navodi se da Dunav jednim svojim krakom utječe u Crno more, a drugim u Jadransko. Ako pretpostavimo da su taj drugi krak Dunava ustvari Sava i Kupa, uistinu je bilo moguće doći do Planinskog zaljeva, koji je, izgleda dopirao do Like. To bi bilo tumačenje gledano s današnjeg stanovišta i uzevši da je podatak o Planinskom zaljevu vjerodostojan. Ali, treba ostaviti mogućnost postojanja danas nepoznatih vodenih tokova.'"

"Prvi poznati spomen Like, odnosno Ličke župe, zabilježen je u djelu cara Konstantina O upravljanju Carstvom. Etimologija imena Lika nije sve do danas sigurno razjašnjena. B. Kosović iznio je tezu da to ime potječe od grčke riječi "likos" = vuk. Isti i autor pretpostavlja da bi ime Like moglo potjecati i od hidronima rijeke koja kroz nju protječe. A. Dukić je tvrdio da je ime Like vezano za antička vremena i da je nastalo od latinske riječi lacus = jezero. S pravom napominje kako imena voda u mnogo i slučajeva daju nazive zemljama, dok su obrnuti slučajevi rijetki. "

U svakom slučaju starim narodima je put preko Velebita bio poznat, važan i iznimno opasan. U odabiru lokacije Knežić se morao služiti povijesnim zapisima koji su kružili u tajnim redovima. Drugi važni događaj, kojih tisuću godina kasnije, i koji objašnjava lokaciju je odlazak Marije Magdalene iz Jeruzalema. Noseći svet Gral, krvnu lozu, prebačena je morskim putem do Grčke, od tud do Salone, pa u Liku preko Velebita da bi je tamo dočekali brodom te prebacili u Italiju i dalje u današnju Švicarsku ili Francusku. Mjesto na kojem su je preuzeli novi čuvari od pratitelja na putu, mjesta na kojem je odsjela, obilježili su kasnije njezini poklonici Gospinom kapelicom koja je opstala i u turskoj vladavini: "Sudeći po riječima putopisca koncem 18. stoljeća koji spominjući Gospić, govore o gradu koji "bijaše prije kukavni turski grad", u kojem "Grci" imaju malu crkvu s kipom Gospe, a po čemu je Gospić dobio ime." Ovaj put su štitili vitezovi Templari. Templarski viteški red osnovan je oko 1119. godine u Jeruzalemu, a ime je dobio po hramu (latinski templum) kralja Salomona, pokraj čije se lokacije nalazilo svjetsko sjedište reda.

"Zašto je Marija Magdalena zaštitnica Templarskog reda? Marija Magdalena je zaštitnica našega Reda iz razloga što su žene na čelu s Marijom Magdalenom prve svjedokinje izvornih, temeljnih događaja kršćanstva. Marija Magdalena je bila prva navjestiteljica Isusova uskrsnuća. U Crkvi se časti kao „Apostola apostolorum“, tj. kao apostol nad apostolima, apostol sam, kao što navodi novi liturgijski kalendar, jer je Mariju tako nazivala rana Crkva. Nazivali su je i Nova Eva, sveta Mirofora - Nositeljica pomasti. U poslanici Korinćanima čitamo, (1Kor15,3-5). Marija Magdalena je postala nova osoba s obzirom na dotadašnji svoj život, postala je potpuno Kristova, doživjela je novo rođenje u susretu s Kristom. Tako i vitezovi templari, svečanom prisegom i danim zavjetom, svjesnošću težine odluke i namjere ulaze u novi život s braćom i sestrama u Kristu.

Knežić je arhitektonski postavio zagonetku i odgovor na Horovo oko. To oko simbolizira neumoljivu oštrinu oka pravde kojemu ništa ne može umaknuti ni iz unutrašnjeg ni iz javnog života. Piramidu koja na vrhu ima oko riješio je perspektivom. Gledano odozdo preko stepenica one se u perspektivi sužavaju i na vrhu se nalazi Kubus - simboličko Horusovo oko. Put samo izgleda kao sužavanje, zapravo je uvijek jednak, kako onima dolje tako i onima gore. Svima jednako.

Kružno postolje

Cijela građevina koju nam je ostavio Knežić je zapravo simbol Hrama. Ulaskom u kružni prostor, neomeđen zidovima već samo postoljem, zapravo ulazite u otvoreni metafizički, duhovni hram u čijem je središtu zavjetni kovčeg, Kubus, a svod je nebo. Kružne crkve su tipične za templarski način gradnje, očigledno nadahnute Hramom Gospodnjim u Jeruzalemu. Hram je bio građen po uzoru na Sveti šator. Jospi Kaetan Knežić je sudeći po svemu gore navedenom bio član Templarskog reda te je svojim minimlalističkim konceptom zdanja Hrama i tajnim saznanjima htio označiti jednu od najvažnijih kota, koja ima značaj za cjelokupno Evropsko ustrojstvo. Valja naglasiti da se prijevoj tad kao i danas zove Stara vrata, Stoga je Knežić postavio Oko s pogledom na Novi svijet, što je direktni utjecaj francuske revolucije dok je bio u Napoleonovoj vojsci u Poljskoj. Zagonetni tajni hram kojeg je postavio na vrhu prijevoja i prikrio ga natpisom u kojem ističe austrijskog cara Ferdinanda I smještajući mu ime u centar kubusa samo je krinka za mistično oko koje s vrha planine prati svijet i pazi da se održi prirodni ustroj kao što je i ustroj jednog od idealnih platonovih tijela - heksaedra.

TAJNA KUBUSA © Damir Alter Matijevic

Excellent photo !!! Good nature, there will be good vacation !!! Greetings from Belarus !!!

Very pretty. That'S Great! Like!

Best wishes, Sergey

Impressive sunset on a great town !!! Wonderful !

like 109 and favourit photographer for me. best wishes/yves

Friends

  • loading Loading…

 

Kenan SATIR's groups